VÖLKERMORD

Get Adobe Flash player

Sprache selektion

Bosnia(BA)Deutsch (DE-CH-AT)
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner

Anketa

Koje vijesti bi voljeli da budu na stranici?
 


PET GODINA NEZAVISNOSTI
Petak, 22 Februar 2013 12:02

U srijedu 20.02.2013 godine, Ambasada Republike Kosovo u Njemačkoj  priredila je svečani prijem povodom Dana državnosti Republike Kosovo u prijemnom holu DEUTSCHE BANK u Berlinu.

Pripremio: Infoteam_UDBK


Foto:Objekat Njemacke banke - Berlin

Prijemu je prisustvovalo više od 400 zvanica. Tu su bili predstavnici njemačke vlade, ministarstava za odbranu, vjerskih i društvenih organizacija, vojni atašei prijateljskih država, pripadnici Oružanih snaga njemačke.

Više...
 
Dan Drzavnosti BiH
Nedjelja, 25 Novembar 2012 20:22

25.Novembar:Dan drzavnosti Republike Bosne i Hercegovine

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a, na pocetku najveceg politickog predstavnika, a kasnije zakonodavnog i izvrsnog tijela BiH, ima poseban znacaj u razvitku bosanskohercegovacke drzavnosti.
Pozicija naroda BiH u vezi sa formiranjem Republike kao ravnopravne federalne jedinice u bivsoj Titovoj Jugoslaviji izrazena je u Rezoluciji prihvacenoj na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a odrzanom 25. novembra 1943. godine u Mrkonjic Gradu, u kojoj je naglaseno da: Po prvi put u historiji BiH, predstavnici Srba, Muslimana i Hrvata BiH, ujedinjeni u narodno oslobodilackom pokretu, stupili su na isti put donosenja politickih odluka koje ce otvoriti put nasim narodima da organiziraju svoju zemlju prema svojoj volji i interesima, na osnovama rezultata oruzane borbe jugoslovenskih naroda i naroda Bosne i Hercegovine.
U Rezoluciji je dalje istaknuto: Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje politicke predstavnike, zele svoju zemlju koja nije ni srpska, ni muslimanska, ni hrvatska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, zele zivjeti u slobodnoj i bratskoj Bosni i Hercegovini u kojoj je garantirana potpuna jednakost i ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Narodi Bosne i Hercegovine ce ucestvovati na osnovama jednakosti sa drugim narodima, u izgradnji Narodne Demokratske Federalne Jugoslavije.




Vec od svojeg prvog zasjedanja, ZAVNOBiH je u praksi funkcionirao kao vladin organ koji je dao temelje strukturi vlade Bosne i Hercegovine kao federalne jedinice.
Slijedeci Drugo zasjedanje AVNOJ-a na kojemu su organizirana najvisa vladina tijela i na kojemu je odluceno da se gradi Jugoslavija na federalnom principu, na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, odrzanom od 30. juna do 02. jula, 1944. godine, u Sanskom Mostu, definitivno i legalno je potvrdjena drzavnost Bosne i Hercegovine. Na ovom zasjedanju takodjer je odobren rad BH delegacije na Drugom zasjedanju AVNOJ-a i proglasena je ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata kao gradjana BiH, a ZAVNOBiH je proglasen najvisim zakonodavnim i izvrsnim predstavnickim tijelom Bosne i Hercegovine.
BOSNA I HERCEGOVINA kao drzava, njen teritorij i njene granice imaju dugu historijsku tradiciju.
Bosanska drzava nastala je krajem 12. stoljeca. Teritorij BiH se u naredna dva stoljeca sirio u svim pravcima. Bosanski kralj Tvrtko I vladao je u drugoj polovini 14. stoljeca ne samo teritorijem danasnje Bosne i Hercegovine nego i mnogim okolnim zemljama.
Nakon pada srednjovjekovne bosanske drzave 1463. godine, Otomanska imperija je na njenom teritoriju osnovala Bosanski sandzak koji je 1580. godine prerastao u Bosanski ejalet ili pasaluk koji je tako postao najveca administrativno-teritorijalna jedinica u Otomanskom carstvu. Bosanski pasaluk obuhvatao je sve okolne zemlje koje je jos kralj Tvrtko drzao.
Time je odrzan politicko-teritorijalni kontinuitet izmedju bosanske srednjovjekovne drzave i BOSNE kao otomanske provincije.
Pred pocetak Berlinskog kongresa 1878. godine Bosanski vilajet se fakticki i pravno podudarao sa granicama savremene BOSNE I HERCEGOVINE, a odlukom Berlinskog kongresa uprava nad Bosnom i Hercegovinom povjerena je Austro-Ugarskoj. Granice Bosne i Hercegovine ostale su netaknute i nepovrijedjene tijekom svih cetrdeset godina austrougarske uprave.
U tim je svojim granicama Bosna i Hercegovina u trenutku raspada Austro-Ugarske usla u sastav Drzave Slovenaca, Hrvata i Srba.
U okviru ove nove jugoslavenske drzave teritorijalna cjelovitost i integritet Bosne i Hercegovine potvrdjeni su i zasticeni, prvo Senzermenskim ugovorom, a zatim Vidovdanskim ustavom.
Senzermenskim ugovorom iz 1919. godine ponovo se potvrdjuje cjelovitost Bosne i Hercegovine, a Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca se obavezuje da Muslimanima Bosne i Hercegovine pruzi punu zastitu u svim njihovim vjerskim ustanovama, a posebno da im osigura da se pitanja koja se ticu njihovog porodicnog i licnog statusa reguliraju po muslimanskim obicajima.
Prvi Ustav Kraljevine SHS, iz 1921. godine sadrzavao je i jedan paragraf kojim je odredjeno da Bosna i Hercegovina ostaje u svojim sadasnjim granicama, te da postojeci okruzi u njoj vaze kao oblasti. Time je i ovim inace strogo unitaristickim ustavom formalno priznata i garantirana teritorijalna cjelovitost Bosne i Hercegovine.
Medjutim, puni drzavnopravni subjektivitet Bosne i Hercegovine u ovom je stoljecu definiran na osnivackom zasjedanju Zemaljskog antifasistickog vijeca narodnog oslobodjenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), njenog ratnog parlamenta, koji se sastao u Mrkonjic Gradu 25. novembra 1943. godine. Bosna i Hercegovina je u svojim povijesnim granicama tada pravno konstituirana kao drzava ravnopravnih gradjana Srba, Bosnjaka (tada Muslimana) i Hrvata, ciji su predstavnici tada odlucili da zemlja kao federalna jedinica udje u sastav Demokratske Federativne Jugoslavije, kao ravnopravna sa ostalih pet republika. Granice Bosne i Hercegovine su tada potvrdjene i priznate kao rezlutat visestoljetnog politickog, kulturnog i demografskog kontinuiteta i razvitka.

 

Upravni odbor BKZ koristi i ovu priliku da svim građanima Bosne i Hercegovine u zemlji i u inostranstvu čestita 25. Novembar, Dan državnosti Bosne i Hercegovine.

 
Dijaspora Bošnjaka Crne Gore - podrška Bošnjačkoj stranki
Nedjelja, 23 Septembar 2012 14:08

 

U subotu 22 septembra 2012 godine u njemačkom gradu Hannoveru održan je skup Bošnjaka iz Crne Gore (Južni Sandžak) kome su prisustvovali Bošnjaci - uspješni privrednici iz nekoliko gradova Njemačke, te prestavnici zavičajnih udruženja sa područja van Crne Gore aktivnih mejdu Bošnjacima nastanjenim u Njemačku kao i vjerski prestavnici džemata  iz Kassela i Osnabrucka, te ugledni  poslovni ljudi iz Sjevernog Sandzaka.

 

Pripremio: Osman Destanović

 

Tokom sastanka su dominirale dvije teme:

1.- Razmatranje pomoći Bošnjačkoj Stranci Crne Gore tokom predstojećih izbora zakazanih za 14 oktobar 2012 godine.
2.- Analiza inicijative za osnivanje zavičajnog udruženja "Dijaspora Bošnjaka Crne Gore" te odredjivanje datuma promotivne skupštine.




Prva tačka dnevnog reda inicirala je veoma živu u dinamičnu diskusiju. Za riječ su se javili skoro svi učesnici sastanka ističući potrebu podrške Bošnjačkoj stranki Crne Gore kao jedinom legitimnom prestavniku Bošnjaka Crne Gore u crnogorskom Parlamentu. Zajednički je zaključeno da je Bošnjačka stranka Crne Gore u dosadašnjem djelovanju dala svoj maximum u okviru mogućnosti i uslova u kojima je sprovodila svoje djelatnosti.  Samostalni izlazak na predstojeće izbore potvrdjuje autohtoni karater Bošnjačke stranke i otklanja svaku sumnju o mogućem diktatu sa strane. Kako sad, tako i u budućnosti. Učesnici sastanka smatraju da je Bošnjačka Stranka Crne Gore jedini legitimni prestavnik koji afirmiše nacionalne interese Bošnjačkog naroda u Crnoj Gori i da kao takva zaslužuje punu podršku svih Bošnjaka.

Učesnici skupa su izražili spremnost podrške Bođnjačkoj stranki u različitim demokratskim oblicima poredvidjenim za te prilike. Upućen je apel svojim sunarodnicima, priateljima rodbini da svoj glas povjere svojoj stranki.


Druga tačka dnevnog reda nije bila ništa manje dinamičnija od prve. Predsjednik Inicijativnog odbora za osnivanje zavičajnog udruženja "Dijaspora Bošnjaka Crne Gore" i.G. gospodin Hajrudim Ledinić, ugledni poslovni čovjek iz Bremena, informisao je prisutne dokle se stiglo na planu ove organizacije. Potreba boljeg organizovanja Bošnjaka iz Crne Gore kroz institucije skladne njemačkom ustavu su više nego potrebne. Pogotovu na kulturnom i poslovnom planu u smislu povezivanja poslovnih ljudi od akcije koji su spremni ulagati u svoje krajeve i otvarati nova radana čime će se na najbolji način doprinijeti "starom zavičaju". Dalji rad na osnivanju udruženja će se nastavit, promocija, mjesto i datum njenog održavanja biće na vrijeme objavljeno uobičajnim putem preko medija.






 
EUROPA ZA OPSTINU PETNJICA
Petak, 07 Septembar 2012 21:35

VIŠE  informacia ako kliknete na banner

 

 
« Početak«12345678910»Kraj »

Stranica 10 od 30

SEKCIJE

Baner
Baner
Baner

Login Form



Statistics

Posjete sadržajima : 415335

Ko je trenutno tu.

Trenutno aktivnih Gostiju: 87 
Baner